Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7) što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.
Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.
Značajnu ulogu u nastanku povišenog krvnog tlaka, posebno u osoba s nasljednom sklonošću, imaju pretilost, pretežito sjedeći način života, stres, prekomjerno uživanje alkohola ili konzumiranje pretjerano slane hrane. Privremeno povišenje krvnog tlaka može uzrokovati pretjerani stres; krvni tlak obično će se vratiti u normalu čim prestanu uzroci stresa. To objašnjava još jednu pojavu koja se zove “hipertenzija bijele kute”. Navedeni se naziv odnosi na pojavu da se povišeni krvni tlak uvijek registrira prilikom mjerenja u liječničkoj ordinaciji, dok mjerenja izvan ordinacije pokazuju normalne vrijednosti.