Općenito govoreći, visoki krvni tlak ili hipertenziju bismo mogli definirati kao stanje bez simptoma pri kojem u arterijama dolazi do visokog tlaka koji prelazi normalne i očekivane okvire. Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Tek kada se očituju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.
Smatra se da će do 2025. trećina svjetskog stanovništva bolovati od arterijske hipertenzije, dijelom zbog starenja stanovništva, ali i značajnog porasta debljine u svjetskim razmjerima. Visoka učestalost bolesnika s arterijskom hipertenzijom proteže se diljem svijeta, neovisno o stupnju razvijenosti pojedinih zemalja.
Arterijska hipertenzija je definirana onom vrijednosti arterijskog tlaka kod koje se pokazalo da liječnički tretman nadmašuje moguću štetu. Prema velikim randomiziranim kliničkim studijama radi se o vrijednostima ambulantno mjerenog sistoličkog tlaka ≥140 mmHg i/ili dijastoličkog ≥90 mmHg.
Nije uputno dijagnozu povišenoga krvnog tlaka postavljati na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Potrebne su opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg). Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.
Gornji, sistolički tlak, stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji, dijastolički, tlak je u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg, što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.
Optimalni krvni tlak pri kojem su kardiovaskularni rizici najniži je ispod 120/80. Mjerenje arterijskoga tlaka temeljna je pretraga u postavljanju dijagnoze i stratifikaciji bolesnika s arterijskom hipertenzijom, a ključno je pri donošenju odluke o početku i načinu liječenja te praćenju bolesnika, stoga je bitno pravilno izmjeriti arterijski tlak.
Arterijski tlak se klasificira kao:
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7) što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.
Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.
Značajnu ulogu u nastanku povišenog krvnog tlaka, posebno u osoba s nasljednom sklonošću, imaju pretilost, pretežito sjedeći način života, stres, prekomjerno uživanje alkohola ili konzumiranje pretjerano slane hrane. Privremeno povišenje krvnog tlaka može uzrokovati pretjerani stres; krvni tlak obično će se vratiti u normalu čim prestanu uzroci stresa. To objašnjava još jednu pojavu koja se zove “hipertenzija bijele kute”. Navedeni se naziv odnosi na pojavu da se povišeni krvni tlak uvijek registrira prilikom mjerenja u liječničkoj ordinaciji, dok mjerenja izvan ordinacije pokazuju normalne vrijednosti.
Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike.
Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
Esencijalna hipertenzija se ne može izliječiti, ali se može liječiti kako bi se izbjegle komplikacije. Prije nego se propišu lijekovi potrebno je pokušati s nefarmakološkim mjerama - osobe s prevelikom tjelesnom težinom i visokim krvnim tlakom trebaju smanjiti tjelesnu težinu do idealnih granica a kod osoba s dijabetesom nužne su promjene u načinu prehrane. Smanjenje dnevne količine natrija na manje od 2,3 grama ili na 6 grama natrijevog klorida (kuhinjska sol), uz uzimanje normalne dnevne količine kalcija, magnezija i kalija, te smanjenje dnevnih količina alkohola (na manje od 7 decilitra piva, 2 decilitra vina ili pola decilitra žestokih pića) može učiniti, katkada, medikamentnu terapiju nepotrebnom.
U farmakološkom liječenju postoji 5 glavnih klasa antihipertenzivnih lijekova i to su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori), antagonisti angiotenzinskih receptora (ARB), diuretici, blokatori kalcijskih kanala i beta blokatori.
Prema najnovijim europskim smjernicama farmakološku terapiju treba započeti kod bolesnika s drugim i trećim stupnjem hipertenzije te kod onih s prvim stupnjem ukoliko postoji oštećenje ciljnih organa ili visoki kardiovaskularni rizik.
Preporučuje se započeti terapiju kombinacijom dvaju lijekova i to s jednom tabletom koja sadrži dva lijeka. Iznimku čine stariji bolesnici i oni s prvim stupnjem hipertenzije i niskim rizikom kod kojih se terapija započinje jednim lijekom. Najpoželjnije kombinacije jesu ACE inhibitori ili ARB-i u kombinaciji s blokatorima kalcijskih kanala ili diureticima.
Kad pacijenata s dijagnosticiranom hipertenzijom preporuča se svakodnevno mjerenje radi praćenja rezultata liječenja, te povremeno vođenje dnevnika samokontrole. U trudnoći, kod dijagnoze dijabetesa, dislipidemije ili razvoja tzv. metaboličkog sindroma poželjno je provjeriti vrijednosti krvnog tlaka što češće.
Kada se pristupa mjerenju krvnog tlaka uputno je slijediti sljedeće preporuke:
Autor: Doc.dr.sc. Arijana Meštrović, MPharm, FFIP
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
